Sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij

Molekularne bioznanosti

Informacije o studijskom programu

OPIS PROGRAMA

Struktura i organizacija doktorskog programa

Studijski program Sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Molekularne bioznanosti sadrži

  • obvezne predmete
  • metodološke izborne predmete
  • izborne predmete u različitim modulima:
    • znanost o materijalima i nove tehnologije
    • bioinformatika
    • biologija
    • biologija mora
    • biologija biljaka
    • biomedicina

Izborne predmete student odabire u suradnji s mentorom, komentorom i voditeljem studija uvažavajući uže područje interesa studenta, prilikom upisa studija. 


Studijski program se vrednuje bodovnim sustavom (ECTS = European Credit Transfer System), gdje svaki pojedinačni kredit (bod) predstavlja koeficijent opterećenja studenta, kojim se u određenom smislu iskazuje vrijeme koje polaznik treba utrošiti za uspješno svladavanje gradiva. To znači i da se ne uračunava samo vrijeme provedeno na predavanjima, seminarima i vježbama, nego, i potrebno vrijeme utrošeno za studiranje gradiva, tj. na samostalno učenje, na ispitivanje i na druge provjere znanja.
ECTS bodovi za svaki pojedini kolegij su unaprijed određeni i proizlaze iz satnice pojedinog kolegija, njegovog značenja i složenosti, te potrebnih obveza koje je potrebno ispuniti kako bi se pojedini kolegij položio.


Budući da nastava čini oko 30% bodova (težine) studija, obvezni i izborni metodološke predmeti su raspoređeni u prvi semestar na način da 20 sati nastave čini 4 ECTS-a, budući da su ti predmeti više informativne naravi (podrazumijeva se manje opterećenje učenjem izvan nastave). Stoga četiri obveznih predmeta nosi ukupno 16 ECTS, a do minimalno potrebnih 30 se bodova dopunjava izbornim metodološkim predmetima. Izborni predmeti iz modula raspoređeni su u drugom i prema potrebi trećem semestru. Iz nastave ovih predmeta također je potrebno skupiti 30 ECTS bodova.


Studentu se dodjeljuje mentora pri upisu studija na tematskom radnom skupu mentora i studenata.
U prvom semestru slušaju se obvezni predmeti i metodološki izborni predmeti, a u drugom, te u slučaju potrebe i u trećem semestru, izborni predmeti u modulima. 


Tijekom trećeg semestra student započinje znanstvena istraživanja koja će rezultirati doktoratom, a na temelju kojih će izraditi znanstveni rad. Ukoliko je moguće istraživanja će započeti i ranije, nakon što prijavljenu temu disertacije prihvati Vijeće (u slučaju studenata s magisterijem ili prethodnim istraživanjima, te objavljenim znanstvenim radovima). Dio nastave pojedinih modula, pogotovo u slučaju potrebe za intenzivnom terenskom nastavom ili korištenjem kapitalne opreme, te u slučaju predmeta za čiju je realizaciju bitno sudjelovanje kolega iz inozemstva može biti organiziran i tijekom trećeg semestra.
Tijekom četvrtog i petog semestra očekuje se aktivno sudjelovanje studenta u različitim izvannastavnim aktivnostima: predavanja, stručne ekskurzije, okrugli stolovi, sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima, studijski boravak izvan matične ustanove i sl. uz mogućnost prijave teme disertacije. 


Prijava teme doktorata obavlja se najkasnije tijekom petog semestra, u slučaju da je student imao poteškoća u provedbi prethodno planirane teme. 


U šestom semestru aktivnosti studenta su koncentrirane na izradu i obranu doktorske disertacije. Nastava se osim redovitih predavanja na poslijediplomskom studiju iz pojedinih predmeta može izvoditi u obliku konzultacija, seminarskog, pojedinačnog ili grupnog istraživačkog rada, te ostalih oblika rada.

Sva pitanja vezana uz organizaciju i izvedbu studija bit će propisana jedinstvenim pravilnikom o studiranju Sveučilišta Josipa Juraj Strossmayera u Osijeku.