[br]
Dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Vladimir Cini, istaknuo je nužno poticati ovakve oblike suradnje i omogućiti mladim ljudima brušenje vještina i nadogradnju teorijskih znanja
VIJESTI – U ponedjeljak, 3. studenoga 2014. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održao se prvi Susret znanosti i gospodarstva – put sigurne budućnosti u zajedničkoj organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Hrvatske udruge poslodavaca, regionalni ured Osijek. Ovaj susret potaknut je nastojanjima za još čvršćem povezivanju akademske i poslovne zajednice kako bi, diskutiranjem o aktualnoj gospodarskoj problematici, razmjenom iskustava i znanja mogli graditi temelje koji će, u konačnici, doprinositi sveopćem razvoju Regije.
Susretu su nazočili brojni poslodavci koji su sudionici prvog zajedničkog projekta – dobrovoljnih studentskih stručnih praksi, studenti koji su pohađali studentsku stručnu praksu, kao i organizatori cijelog događanja. U prvom dijelu susreta iznesene su osnovne informacije i razmišljanja oko same suradnje ovih dviju institucija, dok je drugi dio susreta, kroz dvije panel rasprave iznio brojna razmišljanja oko aktualne gospodarske problematike i osjetnih promjena koje dolaze iz okruženja.
Susret su otvorili koordinatori suradnje, Ivan Sarić (HUP) i Nataša Drvenkar (Ekonomski fakultet) istaknuvši važnost ovakvih događaja i projekata za obje institucije, a posebno za studente kojima se, kroz studentske stručne prakse dodatno podiže razina kompetencija potrebnih današnjem poslovnom okruženju. Isto tako, napomenuli su kako ove dvije institucije surađuju već dugi niz godina i kroz ostale zajedničke projekte. Zamjenik glavnog direktora HUP-a, gospodin Bernard Jakelić istaknuo je kako su poslodavci bili i više nego zainteresirani za ovakav oblik suradnje, o čemu svjedoči i 16 članica iz 5 županija naše regije koje su se, u izuzetno kratkom roku od potpisivanja Sporazuma o znanstvenoj i stručnoj suradnji, odazvali na poziv za studentske stručne prakse. Isto tako, naglasio je kako su svi ti mladi studenti bogati znanjima, sposobnostima i spoznajama koje mogu pomoći poduzećima u podizanju razine poslovnosti i inovativnosti. Upozorio je kako naša poduzeća, ali i sami studenti moraju biti svjesni okruženja u kojem djeluju, ali ujedno pratiti svjetske trendove i, u skladu s tim, prilagođavati svoje strategije, znanja i vještine.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Vladimir Cini istaknuo je kako je suradnja znanosti i gospodarstva uvijek bila prisutna, ali se, nažalost u vremenima socijalizma, a poslije, između ostalog i zbog problematike restrukturiranja hrvatskog gospodarstva jednostavno “izgubila” i ova dva bitna segmenta otišla su svaka u svom smjeru, često bez realnog doticaja. Upravo zbog toga je nužno poticati ovakve oblike suradnje i omogućiti mladim ljudima brušenje vještina i nadogradnju teorijskih znanja. Istaknuo je kako se puno toga već i radi u sklopu nastavnog procesa, ali i da je to proces koji se kontinuirano mora nadograđivati.
Član uprave Harburg-Freudenberga, gospodin Zoran Uranjek naglasio je kako podržava ovaj projekt studentskih stručnih praksi i kako je korist takvih projekata i na strani poslodavaca i na strani studenata, te kako je to jako dobar način predselekcije budućih kadrova – u slučaju potrebe za novim zaposlenicima, ovi studenti već imaju prednost. Andrea Božić iz Saponie i Sanja Foder iz Harburg-Freudenberga dale su brojne korisne savjete studentima oko samog postupka selekcije prijava za posao, kao i najčešće pogreške koje potencijalni zaposlenici u tom postupku čine. Vlasnica Agencije Arios, gospođa Marija Kušić otkrila je „male-velike“ trikove opstanka malih poduzetnika i naglasila važnost kontinuiranog učenja, ulaganja u sebe i praćenja novih trendova. Prodekanica za nastavu, Sunčica Oberman Peterka naglasila je važnost poduzetničkog načina razmišljanja i ponašanja u svim područjima djelovanja, a ne samo u smislu konkretnih poduzetničkih projekata.
Nakon brojnih pitanja i zanimljivih razmišljanja svih sudionika ovog susreta, opći zaključak je kako je nužno kontinuirano ulaganje u znanja i vještine svakog pojedinca i kako upravo na nama samima stoji najveća odgovornost za izgradnju karijere i/ili poslovnog pothvata. Zasigurno su ovakvi projekti značajan iskorak u dosadašnjem obrascu ponašanja, pa bi se moglo zaključiti kako je izgradnja mosta između znanosti i gospodarstva već započela.
Nataša Drvenkar i Ivan Sarić
.
