Rađanjem opće teorije relativnosti smatra se predavanja Alberta Einsteina održanog na Pruskoj akademiji znanosti u Berlinu pod naslovom Jednadžbe gravitacijskog polja
VIJESTI – Ove godine obilježava se stota obljetnica predavanja Alberta Einsteina održanog na Pruskoj akademiji znanosti u Berlinu pod naslovom Jednadžbe gravitacijskog polja. Ovo predavanje smatra se rađanjem opće teorije relativnosti – Einsteinove teorije gravitacije. Tim povodom doc. dr. sc. Josip Brana održao je 13. svibnja na Odjelu za fiziku predavanje pod nazivom 100 godina opće teorije relativnosti.
Tijekom stoljeća ova teorija postala je jednim od dvaju stupova moderne teorijske fizike (pored kvantne fizike). Novo poimanje temeljnih pojmova prostora i vremena utkalo se u sve znanstvene, filozofske, kulturne i civilizacijske pore čovječanstva, a u posljednje vrijeme pokazuje i svoju primjenljivost (GPS). Zbog toga se širom svijeta obilježava stogodišnjica nastanka ove teorije (http://www.isgrg.org/GR100events.php).
Predavanju su prisustvovali brojni srednjoškolci, studenti i nastavnici Odjela za fiziku i drugih sastavnica Sveučilišta u Osijeku te zainteresirani građani. Predavanje je zamišljeno kao povijesni pregled razvoja teorije te okolnosti u znanosti i društvu koje su ga pratile. Docent Brana uspio je prenijeti auditorij u Einsteinovo vrijeme i ukazati na ključne momente u razvoju teorije, a posebno na eksperimentalne dokaze koji su je potvrđivali. Prvi od njih je pomak Merkurova perihela (točke kada je planet najbliže Suncu) kojeg su astronomi mjerili još u 19. stoljeću. Newtonova teorija nije ga uspjela objasniti, a Einsteinov se rezultat dobro slagao s astronomskim opažanjima. Sljedeći test Einsteinove teorije bilo je savijanje zrake svjetlosti koja prolazi u blizini Sunca što je eksperimentalno potvrđeno 1919. godine za vrijeme potpune pomrčine Sunca. To je bio veliki uspjeh Einsteinove teorije gravitacije o čemu su pisale sve svjetske novine i donijele Einsteinu veliku popularnost. Treći test potvrđen je 1959. godine (nakon Einsteinove smrti 1955.) kada su korištenjem tzv. Mössbauerova učinka fizičari Pound, Rebka i Snider s Harvarda dokazali postojanje gravitacijskog crvenog pomaka na Zemlji. Ova tri testa smatraju se klasičnim testovima opće teorije relativnosti.
Iz opće teorije relativnosti proizlazila su nova predviđanja: crne rupe, veliki prasak, svemirske crvotočine, bijele rupe itd. S vremenom su se pojavile i nove potvrde teorije. Na kraju je docent Brana naglasio da je Einsteinova teorija gravitacije puno bogatija od Newtonove te se može očekivati i znatno više fenomena koje ona predviđa, a koji još nisu otkriveni u pokusima u bližem i dalekom svemiru.
doc. dr. sc. Denis Stanić
