U Rektoratu Sveučilišta u Osijeku u utorak, 24. žujka otvorena je izložba “TAJANSTVENI ŽIVOT U KAPLJICI MORA” koja je organizirana u suradnji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s partnerskim ustanovama, Sveučilištem u Splitu, Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u sklopu projekta “Science Comes To Town”.
Izložbu su otvorili prof. dr. sc. Jurislav Babić, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju i prof. dr. art. Robert Raponja, prorektor za kulturu, umjetnost i sveučilišno izdavaštvo. U svojim govorima, svatko na svoj način naglasio je kako umjetnost i kultura na osječkom Sveučilištu idu ruku pod ruku.”Znamo da je znanost motor tehnološkog napretka, a umjetnost pokretač emocija i vizija. Sveučilište u Osijeku s partnerskim institucijama tijekom godine organizira niz različitih manifestacija s ciljem popularizacije znanost i umjetnosti ” rekao je prorektor Babić, te istaknuo da smo nedavno organizirali Dane znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Osijeku SciArt, te da za dvadeset dana počinje nacionalna manifestacija Festival znanosti.
Prof. dr. art. Robert Raponja u svom govoru podsjetio nas je na doživljaj mora koje je beskrajna plava površina, prostor velikih organizama i impresivnih krajolika. “No, prava čarolija skriva se u onome što ne vidimo – u jednoj jedinoj kapljici mora. Upravo tamo živi fitoplankton, odnosno mikroalge. Iako nevidljivi golim okom, ovi organizmi imaju iznimno važnu ulogu. Oni su temelj morskih hranidbenih mreža, sudjeluju u proizvodnji kisika i imaju ključan utjecaj na globalne biokemijske cikluse. Drugim riječima, bez njih život kakav poznajemo na zemlji ne bi bio moguć.”
No, fitoplankton nije važan samo zbog svoje funkcije – on nas fascinira i svojom ljepotom. Njegova nevjerojatna morfološka raznolikost, složeni oblici i gotov umjetnička struktura svjedoče o bogatstvu i kompleksnosti života u moru. Njegova nevjerojatna morfološka raznolikost, složeni oblici i gotovo umjetnička struktura svjedoče o bogatstvu i kompleksnosti života u moru. Upravo na tom susretištu ljepote i spoznaje posebno dolazi do izražaja ono što njegujemo I na našem osječkom sveučilištu – umjetnosti i znanost idu ruku pod ruku. One se ne razdvajaju, nego se neprestano isprepliću i nadopunjuju. Znanost je veća i od samog znanja, a umjetnost veća od samih umjetnina, jer i jedna i druga pokreću istraživanje, znatiželju i potrebu da svijet oko sebe razumijemo na dubljoj razini.” rekao je prof. Raponja.
Izložene fotografije otkrivaju nam tajnu kako se u najmanjoj kapljici mora krije čudesan svijet o kojem ovisi naš vlastiti. Na kraju uvodnog govora, prof. dr. art. Robert Raponja predstavio je dr. sc. Sandu Skejić koja nam je otkrila tajanstveni život u kapljici mora.
Za mnogobrojnu publiku, prvenstveno studente i profesore Odjela za biologiju i Odjela za kemiju osječkog Sveučilišta, te učenike osječkih srednjih škola, dr. sc. Sanda Skejić, znanstvena savjetnica iz područja prirodnih znanosti Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu održala je
predavanje pod naslovom “Vizualizacija nevidljivog: istraživanja i ekološka važnost fitoplanktona” u kojem je otrkila tajnu bogatog svijeta koji se krije u kapi mora. Publici je dočarala uz video prezentaciju Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, prvu i najstariju nacionalu instituciju posvećenu istraživanju fitoplantona, s posebnim naglaskom na istraživanja, njegovu povijest i sve aktivnosti, te otkrila ono što se u moru krije a golom oku je nevidljivo svijet fitoplanktona koji tvore 50 posto kisika na planetu Zemlji. Fitoplankton, odnosno mikroalge, raznolika je skupina mikroskopskih, fotosintetskih organizama koji žive u površinskom, osvijetljenom sloju mora. Ti nevidljivi organizmi, o kojima rijetko razmišljamo, imaju globalni utjecaj na biokemijske cikluse i život na Zemlji. Njihova iznimna morfološka raznolikost i estetska ljepota svjedoče o složenosti i bogatstvu života u moru. Mnogobrojna publika je saznala zašto je važno istraživati fitoplankton i koje su njegove glavne skupine, što se događa kada se morski ekosustav naruši uslijed antropogenog utjecaja ili klimatskih promjena.
Dr. sc. Sanda Skejić prenjela je i spoznaje istraživača o fenomenu “cvjetanju mora” i u kojim se uvjetima javlja te mogu li pojedine vrste fitoplanktona u određenim okolnostima biti štetne za ljude.
O PROJEKTU “SCIENCE COMES TO TOWN”
To je suradnički projekt financiran sredstvima Europske unije, kojeg predvode gradovi i regije Kiel, Brest i Split. Projekt okuplja više od 70 pridruženih partnera, te se temelji na tri glavna cilja: premošćivanju jaza između znanosti i javne politike, poticanju znanstvenih i istraživačkih karijera za mlađe generacije, i poticanju dijaloga o znanosti, istraživanju i inovacijama između lokalnih vlasti i građana, te između istraživačkog i poslovnog sektora. Ovom izložbom i predavanjem Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera je i Osijek uključio u ovaj vrijedna projekt koji popularizira znanost i umjetnost.
DR. SC. SANDA SKEJIĆ
Rođena u Splitu, gdje je završila studij biologije i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, svoj je znanstveni put nastavila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je završila poslijediplomski studij oceanologije te obranila magistarski rad i doktorsku disertaciju.
Od 2000. godine zaposlena je u Laboratoriju za plankton i toksičnost školjkaša Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Njezin znanstveni interes usmjeren je na proučavanje kvantitativne i taksonomske strukture zajednica fitoplanktona u Jadranskom moru, s posebnim naglaskom na toksične vrste. U svom radu istražuje i utjecaj uzgoja ribe na kvalitetu morske vode, kao i utjecaj atmosferskog taloženja na fitoplankton i njegove biološke odgovore.
Stručno se usavršavala u Italiji, Francuskoj i Danskoj, gdje je stekla dodatne kompetencije u identifikaciji i analizi fitoplanktona, uključujući morfološke i molekularne metode. Aktivna je članica međunarodnih i europskih stručnih skupina koje se bave bioraznolikošću i utjecajem štetnih cvjetanja algi na morski okoliš.
Više od 25 godina sudjeluje u praćenju stanja morskog okoliša, a trenutno je uključena u znanstvene projekte Hrvatske zaklade za znanost u suradnji s vodećim hrvatskim istraživačkim institucijama.
Autorica je i koautorica više od 50 znanstvenih radova, a članica je i nekoliko relevantnih stručnih i znanstvenih organizacija, uključujući međunarodnu organizaciju za proučavanje štetnih algi.
