- Pravilnik o cjeloživotnom učenju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- Povjerenstvo za programe cjeloživotnog učenja
- Obrazac za izradu programa cjeloživotnog učenja visokih učilišta, usklađenih sa standardima skupova ishoda učenja upisanima u Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, za potrebe financiranja putem vaučera sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026.
U okviru provedbe reforme visokog obrazovanja prepoznatljive pod nazivom „Bolonjski proces“ važan segment je izgradnja europskog prostora cjeloživotnog učenja. Bolonjska deklaracija (1999.) naglašava da treba uvesti kompatibilan sustav ECTS bodova primjenjiv i na područje cjeloživotnog učenja.
Cjeloživotno učenje se u dokumentima Europske komisije (Lisabon 2000.) određuje kao sve vrste učenja tijekom odrasle dobi s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca. Za realizaciju koncepta cjeloživotnog učenja važnim se smatra doprinos visokog obrazovanja (Berlinsko priopćenje 2003.).
Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje i funkcioniranje u društvu prema preporukama Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta (2006.) nužno je stjecati tijekom inicijalnog obrazovanja, a one obuhvaćaju jezične, matematičke i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnici, digitalne, metodičke (učiti kako učiti), socijalne i građanske kompetencije, kompetencije inicijativnosti i poduzetnosti, kulturnu svijest i izražavanje.
Najnovije rezolucije i smjernice tijela Europske unije naglašavaju potrebu provedbe načela koncepta cjeloživotnog učenja u svim oblicima stjecanja znanja i vještina, uključujući što veći broj građana bez obzira na dob, socijalni status i prethodno obrazovanje. U tom smislu, cjeloživotno učenje može biti formalno profesionalno (trajni profesionalni razvoj), formalno izvan profesije (osobni razvoj), neformalno profesionalno (učenje u okviru profesionalnih aktivnosti) i informalno izvan profesije (učenje vezano za različite životne aktivnosti).
Valja istaknuti i da je u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja asistentima i znanstvenim novacima na našem Sveučilištu omogućeno stjecanje kompetencija iz područja općeg pedagoško-psihološkog i didaktičko-metodičkog obrazovanja, a koje su neophodne za izvođenje sveučilišne nastave. Završetkom programa pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe stječe se kvalificiranost suradnika u suradničkim zvanjima (viši asistent i asistent) za sudjelovanje u izvođenju nastavnog procesa.
Znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice Sveučilišta provode različite programe stručnog usavršavanja u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a uz suglasnost Senata. Uvažavajući strateške ciljeve osječkog Sveučilišta u nastavnom procesu i visokom obrazovanju te okruženje u kojem Sveučilište djeluje zaključuje se da je potrebno sustavno razvijati koncept cjeloživotnog obrazovanja i provesti strateške ciljeve u proširenju integrativne funkcije Sveučilišta i to ustrojem novog sveučilišnog Centra za cjeloživotno učenje. U Inicijativi Rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku navedene su osnovne odrednice za pokretanje postupka osnivanja Centra za cjeloživotno učenje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koje su proizašle iz europskih i nacionalnih dokumenata u području cjeloživotnog učenja.